U radove na obnovi tvrđave hercega Stjepana uloženo više od 1,5 milijuna KM

 

   Za polovicu rujna neuobičajena vrelina nije zaustavila radnike  tvrtke „Građevinar-Fajić“ d.o.o. iz Mostara u obnovi sjeverne strane tvrđave hercega Stjepana. Rekoše da su se na vrućine htjeli ne htjeli naviknuli. Prema njihovim riječima sadašnja faza radova trebala bi biti gotova za oko mjesec dana. U ovoj fazi radi se na obnovi zidova širokih osamdeset centimetara, zatim obnovi prsobrana s puškarnicama, a u planu je i postavljenje drvene ophodne galerije od hrastovine. Tijekom našeg dolaska upravo je jedan od majstora na postavljenim gredama mjerio kuda će ići ograda ophodne galerije.

                                  Otkriveni sporedni ulaz i manja prostorija

   Prilikom radova na obnovi odnosno izvršenim iskopima u sjeverozapadnom dijelu je otkrivena jedna prostorija, zatim u središnjem vrata vjerojatno za nuždu s obzirom da su zidovi na tom mjestu širine 1,5 metar. Otkriven je i početak potpornog zida središnje kule. Uglavnom, na mjestima uz zidove gdje su izvršeni iskopi debljina nabacanog sloja, prilikom gradnje ili kasnije od 1,0 do 1,2 metra. Hoće li se taj šut uklanjati pitanje je za struku, ako bude trebalo bit će to veliki zahvat jer je riječ o većem prostoru. Obnova se vrši posebnim materijalom, a radnici nam rekoše da je posebice skup kreč s kojim se miješa pijesak koji služi kao vezivo.

   Podsjećamo, nakon provedenog postupka javne nabavke ugovor o sadašnjoj fazi radova potpisali su Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog i Ekrem Maksumić, direktor tvrtke za građevinarstvo „Građevinar-Fajić“ d.o.o. Mostar. Kako je prilikom potpisivanja istaknuto, vrijednost sadašnje faze ugovora „Zaštita nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški – Restauracija/konzervacija nacionalnog spomenika“ je 139.990,50 KM. Tom prilikom Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog je istakao da je zadnjih godina u radove na obnovi tvrđave uloženo „više od 1,5 milijun maraka“. Pri tome se ljubuški gradonačelnik zahvalio Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnom ministarstvu kulture koji su osigurali dio sredstava za sadašnju fazu radova. Inače, u ranijim fazama obnovljeni su središnji i jugoistočni bedem, te branič kula.

Dio tvrđave koji se obnavlja

   Naravno u planu je potpuna obnova kule koja je svojim položajem na koti brda Buturovice od skoro 400 metara nadmorske visine, svojevrsni sinonim Ljubuškog. Tvrđava je nacionalni spomenik čijom obnovom i uređenjem okruženja Ljubuški će dobiti još jedan atraktivni turistički sadržaj. 

                                                      Povijesna vrijednost

   Uz simboličnu i kulturološku važnost, tvrđava hercega Stjepana ima i ne malu povijesnu vrijednost, ne samo za Ljubuški nego i šire. „Ljubuški se prvi put spominje 1452. godine za poznate borbe između hercega Stjepana i njegovih sinova (preciznije sina Vladislava op. a.), pred kojima se stari herceg bio sklonio u tvrdu kulu. Drugi puta se ovaj grad spominje u povelji Alfonza, kralja aragonskog i napuljskog od 1. juna 1454. Biće da je grad  (odnosno kula) nastao negdje u ovo doba, jer mu nema spomena u poveljama od 1444. godine i 1448. godine. koje se odnose na hercegove zemlje“, u knjizi „Stari hercegovački gradovi“, str. 13.,  navode Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić. (U međuvremenu su pronađeni pisani dokumenti u kojima se Ljubuški spominje i ranije, 1435. godine op. a.)

   Za pretpostaviti je da je tvrđava izgrađena na ilirskoj gradini, a moguće da je neki objekt postojao i u doba Rimljana, koji su dugo,150 godina, ratovali s ilirskim plemenima koja su živjela na ovim prostorima prije rimske okupacije. Prema Kreševljakoviću i Kapidžiću Osmanlije su Ljubuški okupirale 1463., ali „prije 18. jula iste godine  ovaj je grad preoteo hercegov sin Vladislav. Godine 1465. ili 1946. Turci su definitivno zauzeli Ljubuški. Oni su kulu opasali bedemima i stavili tu posadu kojom je zapovijedao dizdar. Posada se u gradu zadržala sve do 1835. godine, a tada je grad napušten“.

Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“